Što je bio uzrok masovnom izumiranju živog svijeta na kraju trijasa?

Datum 21.04.2015 10:04:00 | Kategorija: Okoliš

foto: flickr.comIstraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Southampton, a ono će biti objavljeno u sljedećem izdanju časopisa Geology. Promjene u biokemijskoj ravnoteži oceana su ključni čimbenik masovnog izumiranja na kraju trijasa, tijekom kojeg je na Zemlji nestala polovica svih kopnenih i morskih biljaka i životinja.


 

 

Studija otkriva da je u oceanu Panthalassa (veći od dvaju oceana koji su okruživali superkontinent Pangeu) bila zastupljena morska fotička zona bez kisika u kojoj je prisutan sumporovodik. Ova zona se pojavljuje kada suncem osvijetljeni površinski sloj oceana ostaje bez kisika, a bude zasićen otrovnim sumporovodikom (nusproizvod mikroorganizama koji žive bez kisika) koji je izuzetno otrovan za većinu drugih oblika života.

Međunarodni tim znanstvenika proučavao je fosilizirane organske molekule izvađene iz sedimentnih stijena koji su se nalazili na dnu sjeveroistočnog dijela oceana Panthalassa, na današnjem području otočja kraljice Charlotte, ispred obale Britanske Kolumbije u Kanadi.

Tim je otkrio molekule koje su dobivene fotosintetskim procesom kod smeđe-zelenih sumpornih bakterija (mikroorganizmi koji postoje samo u strogo anoksičnim uvjetima). Ove molekule dokazuju nedostatak  kisika te veću količinu sumporovodika u gornjim slojevima oceana krajem trijasa, prije 200 milijuna godina.

Prethodne studije su pružile dokaze o fotičkoj zoni bez kisika uz prisustvo sumporovodika s obalnog i plitkog područja (u neposrednoj blizini obale) iz posljednjeg perioda trijasa, dok je ovo istraživanje po prvi put pružilo dokaze iz otvorenog oceana, što ukazuje da su se te promjene možda dogodile na globalnoj razini.

Jessica Whiteside sa Sveučilišta Southampton, koautorica studije, objašnjava: "Prilikom pomicanja tektonskih ploča razdvojila se Pangea, a ogromne vulkanske pukotine su ispunile atmosferu ugljičnim dioksidom, što je dovelo do porasta temperature te ubrzanog efekta staklenika. Porast ugljičnog dioksida u atmosferi pokrenuo je promjene u oceanu - cirkulacija tvari, zakiseljavanje i uklanjanje kisika. Ove promjene mogu poremetiti hranidbeni lanac koji su bitni za opstanak morskih ekosustava. Naši podaci sada omogućuju izravan dokaz da ovakvi uvjeti utječu na hranidbene lance. Isti porast ugljičnog dioksida koji je doveo do crpljenja kisika iz oceana, doveo je do i masovnog izumiranja na kopnu."

Iako je Zemlja bila drugačija tijekom trijasa u odnosu na danas, brzina oslobađanja ugljičnog dioksida iz vulkanskih pukotina tijekom trijasa slična je brzini s kojom se suočavamo danas prilikom izgaranja fosilnih goriva.

Whiteside komentira: "Oslobađanje ugljičnog dioksida u trijasu je vjerojatno jednako brzo kao i ono uzrokovano spaljivanjem fosilnih goriva, iako su početne koncentracije u trijasu bile mnogo veće. Posljedice brzog porasta ugljičnog dioksida u davnim vremenima upozoravaju nas na moguće posljedice današnje situacije s porastom ugljičnog dioksida."

Izvor: esciencenews.com





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9681