Kakav je utjecaj izlivene nafte na žive organizme u Meksičkom zaljevu?

Datum 28.01.2016 11:01:59 | Kategorija: Okoliš

foto: flickr.comIstraživači sa Sveučilišta Florida proveli su sveobuhvatnu analizu prisutne nafte u Meksičkom zaljevu te odredili koliko se ove tekućine pojavljuje prirodnim putem u moru, a koliko je poteklo od izlijevanja nakon nesreće na bušotini Deepwater Horizon (2010.). Temeljem dobivenih podataka kreirali su kartu koja pokazuje na kojim mjestima se nalaze aktivna mjesta izlaska nafte prirodnim putem (prirodne bušotine). 

 


 

Znanstvenici su izračunali da je nakon nesreće na bušotini u zaljev izliveno ukupno 4,3 milijuna barela nafte, dok iz prirodnih bušotina na godišnjoj razini u moru završi 160 do 600 tisuća barela.

„Ovi podaci govore nam o veličini problema kojeg je izazvala nesreća na bušotini Deepwater Horizon. Iako podaci o nafti koja se u moru pojavljuje prirodnim putem nisu zanemarivi, ipak je izlivena nafta nakon nesreće znatno više koncentrirana u vremenu i prostoru, zbog čega puno više utječe na okoliš", rekao je Ian MacDonald, profesor sa Sveučilišta Florida.

Nalazi su pokazali da su disperzanti (odmaščivači) uspjeli eliminirati 21 posto izlivene nafte koja je plutala na površini Meksičkog zaljeva, ali po cijenu širenja preostale nafte na puno veće područje od početnog (preko 49 posto).

Napravljena karta pruža osnovu i za buduća znanstvena istraživanja. Naime, koristeći sve nove podatke iz istraživanja, znanstvenici će moći obavljati kontrolirana opažanja te vidjeti kako je zaljev prilagođen na konstantni dotok nafte kroz prirodne bušotine.

Istraživač Ajit Subramaniam sa Sveučilišta Columbia usredotočio se na rad na prirodnim bušotinama te je u tim područjima otkrio nešto neobično - fitoplankton. Rezultati pokazuju da je fitoplankton u blizini prirodnih naftnih bušotina dvostruko produktivniji od onog nekoliko kilometara dalje, odnosno gdje nema prirodnih naftnih bušotina.

„Ovo su dokazi koji govore da neki mikrobi u zaljevu mogu preživjeti u područjima gdje je prisutna nafta, barem u nižim koncentracijama. Jasno vidimo da niža koncentracija nafte ne utječe negativno na fitoplankton, dapače, čak mu pomaže u razvoju. Ipak, to ne znači da je izloženost bilo kojoj koncentraciji na duže vrijeme dobra za fitoplankton", rekao je Subramaniam

MacDonald je sakupljao podatke o prirodnim bušotinama pomoću satelitskih snimaka tijekom posljednjih 10 godina, te je u istraživanje dodao i podatke o izljevanju nakon nesreće na bušotini Deepwater Horizon.

„To nam je poslužilo kao temelj za sva druga istraživanja", kaže MacDonald te zaključuje: „Ovo istraživanje je revolucionarno po pitanju istraživanja Meksičkog zaljeva jer sada znanstvenici koristeći kreiranu kartu mogu odlaziti na točne geografske pozicije s prirodnim bušotinama te istražiti ta područja i vidjeti ima li novih štetnih učinaka na okoliš".

Studija je objavljena u časopisu Nature Geoscience.

Izvor: esciencenews.com





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9793