Unatoč sječi, kišne šume mogu biti dom velikim sisavcima

Datum 29.08.2016 16:08:00 | Kategorija: Biologija

Orangutan (foto:en.wikipedia.org, David Arvidsson)Problem degradacije šuma koje postaju plantaže palmi u jugoistočnoj Aziji predstavlja velik zadatak znanstvenicima koji se bave zaštitom prirode diljem svijeta. Nekontroliranom sječom šuma i sadnjom jedne  vrste biljke na to mjesto smanjuje se bioraznolikost i veličina staništa. Pročitajte kako je ipak moguće spasiti šume i njihove stanovnike.


Većina istraživanja koja su se fokusirala na spašavanje šuma i velikih sisavaca koji tamo obitavaju nude rješenja u obliku velikih zahvata. No, većina odluka oko tih zahvata pada na puno manje razine lokalne uprave, poput vlasnika zemljišta. Na Kraljevskoj školi u Londonu provedeno je detaljno istraživanje bioraznolikosti sisavaca na malim područjima diljem Bornea. Istraživači su pronašli šume u kojima se sjeklo te potencijalna mjesta gdje bi sisavci mogli pobjeći od sječe.


Šume u kojima se provodi selektivna sječa, tj. u kojima se siječe samo određena vrsta drveta, često se smatraju degradiranima te se najčešće posijeku do kraja i pretvaraju u plantaže palmi. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Ecological Applications, predlaže veću razinu zaštite tih šuma. Tim znanstvenika je više od 3 godine bilježio brojnost i raznolikost sisavaca koristeći tzv. „ulovi i pusti" zamke te senzorne kamere . Stvorili su bazu od preko 20000 zabilješki različitih vrsta na 3 različita tipa staništa: stare šume, degradirane šume i plantaže palmi. Ta je studija jedna od najvećih studija ikad objavljenih na temu raznolikosti sisavaca u tropskim šumama.

Na veliko iznenađenje znanstvenika, otkrili su da je raznolikost velikih sisavaca, poput leoparda i cibetke, slična u starim šumama i degradiranim šumama. Raznolikost malih sisavaca, poput vjeverica i glodavaca, bila je čak i veća u degradiranim šumama. Bioraznolikost obje skupine sisavaca bila je jako smanjena na području plantaža palmi. Znanstvenici smatraju da većina vrsta otkrivenih na plantažama zapravo dolazi iz ostataka šuma koje služe kao obrana od poplava. Glavni istraživač, doktor Oliver Wearn, smatra da se velik broj sisavaca zadržao u degradiranim šumama zbog različite diobe staništa. „Sječom šuma otvarate vrata većoj raznolikosti stanišnih tipova na malom području, od netaknutih dijelova do otvorenih livada. Stare šume također imaju takvu raznolikost ako ih gledamo na većoj skali." Dr. Wearn navodi da iako je trenutno bioraznolikost velika, to ne znači da će se ona i održati te da je moguće da zbog gubitka staništa veliki sisavci i ostale vrste koje žive u kišnim šumama ipak osjete pad u brojnosti.

Studija je pokazala da je zaštitom velikih posječenih dijelova šuma koje su degradirane moguća konzervacija sisavaca umjesto da se zaštita usmjeri samo na male dijelove netaknutih šuma unutar plantaža. I dalje je potrebno štititi stare šume na najvišoj razini, no i degradirane šume su još uvijek odlično stanište za konzervaciju domaćih vrsta te bi trebale biti pri vrhu liste područja pod zaštitom.

Izvor: Esciencenews.com

_____

Selective-logging and oil palm: multitaxon impacts, biodiversity indicators, and trade-offs for conservation planning

David P. Edwards, Ainhoa Magrach, Paul Woodcock, Yinqiu Ji, Norman T.-L. Lim, Felicity A. Edwards, Trond H. Larsen, Wayne W. Hsu, Suzan Benedick, Chey Vun Khen, Arthur Y. C. Chung, Glen Reynolds, Brendan Fisher, William F. Laurance, David S. Wilcove, Keith C. Hamer, Douglas W.

DOI: 10.1890/14-0010.1

_____

 





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9917