| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

PREDSTAVLJANJE PROJEKATA HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST
će se održati u ponedjeljak, 12. ožujka 2018. s početkom u 11.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14, Zagreb.


Sažeci izlaganja


1. „Klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj – od globalnih utjecaja do lokalnih zelenih rješenja“ – doc. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima i mnoga su područja urbanizirana. Urbani razvoj bitno mijenja obilježja Zemljine površine i atmosfere. Pritom dolazi do značajnih promjena u ravnoteži zračenja, preraspodjeli topline i vode te se generiraju posebni klimatski uvjeti u urbanim sredinama (tzv. urbana klima). Iako razvoj gradova omogućava brojne pogodnosti kao što je, primjerice, povećanje životnog standarda ljudi, također se javljaju i nepovoljne ekološke, društvene i ekonomske posljedice. Jedna od takvih pojava je stvaranje urbanog toplinskog otoka (UHI, eng. Urban Heat Island), fenomena kojeg karakterizira bitno viša temperatura zraka u urbanom području u odnosu na okolno ruralno područje. Efekti vezani uz razvoj UHI-a predstavljaju jedan od najznačajnijih ekoloških problema u gradovima jer su povezani s višestrukim negativnim posljedicama, kao što je prekomjerno zagrijavanje podloge, nepovoljni klimatski uvjeti kojima su izloženi građani, povećan zdravstveni rizik zbog visokih temperatura, povećane potrebe za vodom, povećana potrošnja energije itd.

Projekt je usmjeren na proučavanje urbane klime, klimatske varijabilnosti i manifestacija klimatskih promjena u Hrvatskoj te njihovog utjecaja na urbani okoliš. Ovaj projekt se sastoji od dvije međusobno povezane teme:

1) Klimatska obilježja urbanih sredina u Hrvatskoj i urbano klimatsko modeliranje: ovaj dio projekta obuhvaća proučavanje obilježja urbanih sredina u Hrvatskoj i modeliranje potencijala za primjenu zelene i plave infrastrukture kao mjere ublažavanja učinaka urbanog toplinskog otoka uz procjenu njihove učinkovitosti u smanjenju toplinskog stresa. Glavna namjera ovog dijela projekta je ispitati utjecaj različitih tipova vegetacije i otvorenih vodenih površina na urbani okoliš uzimajući u obzir njegov geografski položaj, lokalna klimatska obilježja i utjecaj okoline.

2) Klimatska varijabilnost i klimatske promjene u Hrvatskoj bit će analizirane u kontekstu klime Europe pod utjecajem globalnih i regionalnih procesa. Ispitat će se mogući utjecaj globalnih modova klimatske varijabilnosti na klimatske ekstreme.

2. „Misterij subtalamusa – anatomska podjela subtalamičke jezgre“ – doc. dr. sc. Goran Sedmak, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet

Subtalamus je trenutno jedna od klinički najzanimljivijih struktura bazalnih ganglija. Neurokirurško stimuliranje subtalamičke jezgre pomoglo je mnogim bolesnicima s Parkinsonovom bolesti otpornom na levodopu, no dovelo je i do neželjenih nuspojava. Nuspojave su posljedica stimuliranja neželjenih dijelova subtalamičke jezgre. Zbog izrazite kliničke značajnosti subtalamičke jezgre i nedosljednosti u opisu broja segmenata subtalamičke jezgre, u ovome projektu analizira se podjela subtalamičke jezgre pomoću klasičnih histoloških metoda, modernim histološkim metodama, metodama slikovnog prikaza mozga i modernim metodama molekularne biologije.

Također u sklopu ovog projekta nastavit će se razvoj i testiranje programskog rješenja za automatsko prepoznavanje i kvantifikaciju neurona na histološkim preparatima.

3. „Metode za interpretaciju medicinskih snimki za detaljnu analizu zdravlja srca“ – izv. prof. dr. sc. Irena Galić, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija

Kardiovaskularne bolesti uzrokuju godišnje više od 40% svih smrti u Europskoj Uniji. Metode snimanja u medicinske svrhe nezaobilazne su za utvrđivanje stanja kardiovaskularnog zdravlja neke osobe, a najčešće metode su računalna tomografija (CT) i magnetska rezonanca (MRI).

Interpretacija tako prikupljenih medicinskih slika izrazito je ovisna o metodama računalne obrade, a potrebna programska podrška često je vrlo skupa i vezana uz proizvođača pojedinog uređaja, što otežava pristup takvom softveru manjim bolnicama i istraživačima.
Osnovni cilj ovog projekta je razviti nove metode za analizu kardiovaskularne slike koje će moći odrediti što je više moguće kardiovaskularnih kvantifikacija srca iz što je moguće manje slika kako bi se postigla višestruka analiza kardiovaskularnog zdravlja. Takva analiza postići će se utvrđivanjem uzročno posljedičnih veza između određenih kvantifikacija i njihove dokazane utjecaje na kardiovaskularno zdravlje. Odstupanje od normalnih vrijednosti gotovo svake od ovih kvanfitikacija čimbenik je rizika u razvoju neke od srčanih bolesti.
Prepoznavanjem takvih odstupanja na vrijeme omogućit će se prepoznavanje potencijalnih rizika za zdravlje pacijenta što predstavlja fundamentalno poboljšanje u dijagnostici i tretmanu pacijenata.

4. „Mikrobiom morske kornjače Caretta carretta: uvid u epizoičke i endozoičke zajednice“ – doc. dr. sc. Sunčica Bosak, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Morske kornjače su karizmatični, veliki, dugoživući i široko rasprostranjeni morski kralješnjaci, vrlo osjetljive na ljudski utjecaj u morskim ekosustavima te stoga spadaju među najugroženije vrste na svijetu. Ovaj projekt će omogućiti prvi uvid u mikrobiološku bioraznolikost morskih kornjača kroz istraživanje mikrobioma glavatih želvi iz Jadranskog mora koje pripadaju sredozemnoj subpopulaciji. Zbog dugotrajnih mjera zaštite, sredozemna subpopulacija glavate želve je stabilna i u porastu te prema IUCN Crvenom popisu pripada u kategoriju najmanje zabrinjavajuće vrste. Sukladno tome, istraživanje jadranskih glavatih želvi pruža jedinstvenu priliku za proučavanje pojedinačnih jedinki koje se oporavljaju u centrima za rehabilitaciju morskih kornjača, ali i ujedno cjelokupne mediteranske populacije.

Znanstveni doprinos TurtleBIOME projekta je pružiti jasnu, cjelovitu i detaljnu sliku mikrobiološkog sastava površinskog biofilma i mikrobioma probavila glavate želve. To će se postići kombiniranjem najsuvremenijeg molekularnog pristupa s tradicionalnim metodama. Dodatna vrijednost ovog projekta je suradnja s Centrom za oporavak morskih kornjača, dijelom Morskog obrazovnog centra u Puli, koji će nam omogućiti pristup analizi i karakterizaciji mikrobioma slučajno ulovljenih ili nađenih jedinki na području istočnojadranske obale koje se nalaze na oporavku u Centru.

Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Poveznice

Kalendar događanja

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?