Dragi čitatelji! Dobrodošli na internetske stranice portala Biologija.com.hr !
Biologija.com.hrje znanstveni portal specijaliziran za novosti i članke iz područja biologije i srodnih znanosti: fiziologije, medicine, psihologije, sociologije, antropologije, prehrane, agronomije, klimatologije i drugih znanosti.
Pokrenut s ciljem približavanja znanosti široj javnosti, ovaj portal uređuju i održavaju mladi obrazovani stručnjaci, članovi udruge Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti, koji žele potaknuti svijest javnosti o važnim pitanjima kojima se znanost danas bavi – zaštiti prirode, globalnom zatopljenju, genomu čovjeka, bolestima, hrani i drugim temama, a u obliku aktualnih i provjerenih, pravilno sročenih informacija izravno sa sveučilišta i instituta te znanstvenih časopisa diljem svijeta.
Na ovim stranicama, osim najnovijih, možete pronaći i arhivirane vijesti raspoređene po tematskim cjelinama: Biologija, Antropologija, Okoliš, Prehrana te Zdravlje i Medicina. Na portalu se objavljuju i vijesti iz drugih hrvatskih i stranih medija, kao i autorski radovi čitatelja. U Kalendaru događanja donosimo vam raspored aktualnih predavanja, kongresa, predstavljanja i značajnih događanja iz hrvatskih instituta, fakulteta, udruga i drugih ustanova. Na portalu možete čitati i rubriku Intervjui u kojoj hrvatski znanstvenici progovaraju o svojemu radu, stanju u hrvatskoj znanosti i brojnim drugim temama. Za portal pišu i pet kolumnistica u kategorijama Biomanija, Analitički kutak, Prirodni lek i Fantastični safari.
Ukoliko se želite uključiti u rad Udruge i/ili portala, kontaktirajte nas putem e-mail adresa dostupnih ovdje. Predlažemo Vam i da se registrirate te u obliku komentara izrazite svoje mišljenje o aktualnim temama, a kako biste nas pratili i putem drugih kanala, posjetite naše stranice na Facebooku, Twitteru ili se upišite na našu RSS listu.
Urednica portala:
Jelena Likić, prof. biologije
e-mail: jelena.likic(at)biologija.com.hr
Podrška i administracija:
Valentina Dominić
e-mail: podrska(at)biologija.com.hr
Suradnici:
Vesna Bevanda, prof. biologije i kemije
Rođena sam 21.03.1983. godine u Rami, mjestu u sjevernoj Hercegovini. Odrasla sam u Dubrovniku, gdje sam završila Klasičnu gimnaziju. Ljubav prema grčkom jeziku, medicini i književnosti na kraju me dovela na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, na kojem sam diplomirala biologiju i kemiju.
Radim u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi. Volim svoj posao, vidim u njemu neki veći smisao, volim živost rada sa djecom, njihovu energiju, iskrenost i nevinost.
I dalje ljubim pisanu riječ, razmišljam o studiju bibliotekarstva, volim cvijeće, kukce, boravak u prirodi, planinarenje, trčanje, vožnju biciklom, putovanja, vrtlarenje, kavice s prijateljicama,... i vjerujem kako je znanje moć.
Za sva pitanja, prijedloge i komentare, možete mi se obratiti na e-mail: vbevanda@gmail.com. Zahvaljujem se svima koji posjećuju ovaj portal te tako šire ljubav prema prirodoslovnim znanostima!
Linda Bjedov, dipl.ing. biologije
Dragi čitatelji, kao što se iz mojih članaka može primijetiti moj se svijet vrti oko životinja.
Iako sam zaposlena kao znanstvena novakinja i radim sa sitnim glodavcima u području zoologije, mene najviše zanima ponašanje tih malih slatkih bića no također i svih drugih pripadnika životinjskog svijeta. Radi mog velikog interesa za etologiju i dalje će se moja kolumna pretežno baviti temama vezanim uz ponašanje. Za sve fascinirane svijetom životinja i čitateljima moje kolumne stojim na raspolaganju na e-mail adresi linda.bjedov@biologija.com.hr za razna pitanja i prijedloge. Nemojte zaboraviti da smo i mi dio tog prekrasnog životinjskog svijeta i da ga ne smijemo izgubiti.
Kristina Duvnjak, prof. biologije
Volim: obitelj i prijatelje, biologiju, glazbu i svoju terasu.
Ne volim: sve ljudske mane
Želim: bolji, ljepši, pravedniji svijet budućim naraštajima
Za portal Biologija.com.hr pišem zato što.....me urednica natjerala i zato što Miljenko Jergović neće.
Kontakt: kristina.duvnjak@biologija.com.hr
Dunja Jusufovski, dipl. ing. biologije
Neuobičajeno za jednu Slavonku, s 2 godine sam se zaljubila na prvi pogled u more naše Jadransko koje je jedno od najvažnijih razloga zašto sam odabrala biologiju te trenutno studiram ekologiju morskih staništa. Ako mi se san ispuni, za nekih 5-6 godina bi voljela raditi na istraživačkom brodu i tako spojiti ugodno s korisnim – biologiju i putovanje. Moj pojam zabave je odlazak na pivicu ili čašu vina (spominjem pivo, ali ipak preferiram vino) u dobrom društvu, uz laganu diskusiju o svemu i svačemu te ugodnu jazz/blues/rock glazbu u pozadini. Radeći za udrugu, nisam samo stvorila nova poznanstva već sam također uspjela otvoriti brojna vrata, što smatram da je neprocjenjiva dobit u ovom poslu. U današnjoj znanosti ima brojnih izazova, od financijskih do komunikacijskih, međutim, osobno mi je vrlo privlačno približavati znanost ljudima drugih zvanja i zanimanja (pogotovo skepticima) jer mi je najveća nagrada kad im uspijem objasniti i dati bolji uvid u svijet koji do tada nisu (ili nisu htjeli) razumjeli. Stoga, mogu sa sigurnošću reći da imam i motivacije i inspiracije za bilokakav daljnji rad u udruzi te se nadam da će moj entuzijazam biti vidljiv u svakom članku koji napišem ili projektu u kojem budem sudjelovala.
Kontakt: dunja.jusufovski@biologija.com.hr
Nikola Koletić, student ekologije i zaštite prirode
Kada netko spomene da voli određenu vrstu psa, rijetko zašutim i ne kažem da treba koristiti riječ pasmina. Jer ne samo da sam biolog nego i pas tip osobe, volim pse, ali i alge, organizme koji se mogu povezati na toliko mnogo načina. Kao što se ja povezujem s ljudima preko društvenih mreža, s ljudima koji vole fantastiku i uzgajat oleandre, iako preferiram staromodan način komunikacije. Učili su nas da je bitno uživati u svakom trenutku života, a ja smatram da je bitno i oblikovat taj trenutak jer, koliko za sada znamo, samo jednom se živi.
Kontakt: nikola.koletic@biologija.com.hr
Matea Konjević, mag. biol. exp.
Rođena sam u Sisku 25. svibnja 1987. iliti vam ga na Dan mladosti i možda je to razlog zašto sam brutalno realna jer ipak neću vječno biti mlada. Odrasla sam u Dubravi. Stopostotno zagrebačko dijete s asfalta. Negdje u 6. razredu osnovne škole sam odlučila da ću upisati biologiju. Rekla bih da sam već tada pokazala svoj odlučni karakter jer je tako i bilo prije 5 godina. Tijekom godina studiranja sudjelovala sam u raznim biološkim radionicama poput Noći biologije, Ljetne tvornice znanosti i drugima, volontirala u Plavom svijetu, gledala dupine na samo par metara od sebe i tako ispunila svoju najveću želju. Oduvijek volim dupine, a ipak završavam imunobiologiju. Takva sam, svestrana, uvijek želim biti na 100 strana i baviti se svime što me zanima, a opet za nešto se čovjek mora odlučiti. Tako sam se na kraju ipak odlučila za ljude iako u biologiji ništa nije konačno. Kad ne radim sve navedeno uglavnom izlazim, provodim vrijeme s ljudima koji su mi uvijek podrška i družim se s kućnim ljubimcima. Volim putovati. Za kraj bih dodala da je glazba moja velika strast, ispušni ventil i wellness terapija u jednom.
Sandra Kolundžija, dipl. ing. biologije
Kao mala, htjela sam biti paleontolog i satima sam maštala o fosilima koji čekaju da ih iskopam, no nekim čudom završila sam kao molekularni biolog i radim kao znanstveni novak u Zavodu za mikrobiologiju Prirodoslovno – matematičkog fakulteta. Vjerujte, u laboratoriju može biti jednako uzbudljivo! Posljednje 4 godine volontiram na znanstveno – edukacijskom projektu Ljetna tvornica znanosti kao voditelj znanstvenih radionica za djecu. Katkad mi se čini da više oni nauče mene nego ja njih. Novosti i zanimljivosti o živom svijetu koje me fasciniraju dijelim sa komadićkom svijeta pišući članke za portal biologija.com.hr.
Željka Majić, dipl. ing. kemije
Rođena sam 13. 2. 1985. u Slavonskom Brodu, gdje sam završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Studij kemije završila sam u Zagrebu na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu, gdje sada pohađam i poslijediplomski doktorski studij biologije. U slobodno vrijeme bavim se razbijanjem predrasuda vezanih uz kemiju i znanost općenito, uživam u dugim šetnjama, putovanjima i slušanju glazbe. Kontakt: zeljka.majic@biologija.com.hr
Marina Martinić, mag. biol. exp.
Rođena sam 1987. godine na Svjetski dan zdravlja. Zanimljivo je stoga da me životni put odveo baš na PMF, i to na diplomski studij eksperimentalne biologije, modul imunologija i fiziologija. Zaljubljena sam u biologiju i životinjski svijet od rođenja, a dok su u neka davna vremena ljudi tragali za kamenom mudraca i eliksirom života, moj je životni san da ljudska vrsta uspije pronaći formulu za miran suživot netaknute prirode i čovjeka. Iako na prvi pogled takav cilj nema nikakve veze sa smjerom koji sam u konačnici odabrala, upravo se u dubini ljudske fiziologije i imunološkog sustava krije tajna kako zaposlenom modernom čovjeku objasniti da je život bez prirode nemoguć. Moji se članci zato nerijetko bave bolestima, genetikom i kojekakvim drugim temama koje potiču na razmišljanje i ispitivanje dubljih povijesnih, bioloških i socijalnih uzroka za trenutno stanje stvari. Ne dajte da vas duljina članaka obeshrabruje… moj je zadatak svakom rečenicom okupirati vašu pažnju i pružit vam uvid u nevjerojatan svijet iza kulisa svakodnevnog života, pa danima ili ček tjednima proučavam odabranu temu u nastojanju da ispunim sva vaša očekivanja.
Ivana Matković, univ. bacc.bio.
Rođena sam 12.05.1988. godine u Osijeku, a nakon završene gimnazije upisujem studij biologije. Odlučila sam se za znanstveno - istraživački smjer, a trenutno sam na petoj godini. Područja koja me najviše zanimaju su vezana uz čovjeka i životinje, ali kako je zapravo sve što nas okružuje priroda, teško je nešto isključiti. Zanimaju me i mikrobiologija i imunologija. Volontiram u osječkom Zoološkom vrtu kao edukatorica i voditeljica radionica za djecu. Volim učenje o novim stvarima jer mi to daje mogućnost da prenesem znanje drugima. Nadam se da ću kroz svoje tekstove uspjeti zadovoljiti čitatelje i zaintrigirati ih za čudesni svijet prirode jer puno puta zaboravljamo da smo mi i priroda u ''simbiozi''.
Morana Mihaljević, MSc Biologije (Palaeontologije)
Nakon godine dana studiranja na PMF-u u Zagrebu na smjeru prof. biologije, moja me znatiželja odvela u Zürich. Tamo sam planirala ostati godinu dana, ali kako to već biva, ostala sam šest. Tako sam na Sveučilištu u Zürichu završila bakalaureat iz biologije i magisterij iz paleontologije. Nakon završenog studija, godinu dana sam radila u Zoološkom i Paleontološkom muzeju u Zürichu. Trenutačno sam na doktoratu u Brisbanu na australskom Sveučilištu u Queenslandu. Istražujem evoluciju kamenih koralja u Južnom kineskom moru s ciljem boljeg razumijevanja evolucije kamenih koralja u Indo-Pacifiku.
Omiljeni taksoni: morski ježinci (Echinoidea), spužve (Porifera) i kameni koralji (Scleractinia)
Omiljeni citat: "Nothing in Biology Makes Sense Except in the Light of Evolution" Theodosius Dobzhansky
Inga Patarčić, studentica molekularne biologije
Bok, ja sam Inga. U slobodno vrijeme studiram molekularnu biologiju, a u ono drugo vrijeme uglavnom provodim u brdima. Bavim se sportskim penjanjem i speleologijom te svim ostalim aktivnostima koje su često vezane za to, npr. planinarenjem, trčanjem, vožnjom bicikla.
Ljubav za speleologiju i biologiju spojila je te dvije stvari ono čime na nadam baviti u budućnosti , biospeleologiju. Također, zanimljivo mi je i ljekovito bilje, evolucija, bioinformatika… Jedno sličnije drugome. U biologiji postoji toliko fascinantnih priča i zanimljivosti da sam ih oduvijek htjela podijeliti i s drugim ljudima. Prvo sam to pokušala s dečkom i obitelji, a zatim i s čitateljima ovog portala. Nadam se da ću i uspjeti s time.
Ana Petrak, mr. pharm.
Farmaceut zaljubljen u prirodu i biologiju. Uvijek zainteresirana za učenje nečeg novog, a pogotovo za učenje o molekularnim mehanizmima djelovanja lijekova i nastanka bolesti, te općenito o tome „kako nešto radi“. U slobodno vrijeme sam loš gitarist, solidan vrtlar i odnedavno kolumnist na ovom portalu. Koliko sam dobra (ili loša) u ovom zadnjem, možete provjeriti sami u „Analitičkom kutku“.
Vedrana Pištelek, prof. engl. jezika i književnosti i povijesti
Ime je Vedrana, grad je Vukovar, a posao poučavanje slavonske mladeži. Pokušaj poučavanja. Zapravo, poučavam sve koji su voljni slušati. Stručna područja su engleski i povijest, ali interesne sfere ne završavaju ni onkraj obzora.
Životinje, biljke, knjige, glazbu, filmove, sport – volim ih sve. Naravno, u svakoj kategoriji imam najdraže i najmrže. O najmržem neću, ali neke najdraže bih mogla spomenuti: konji i psi, kale i orhideje, povijesni romani i fantasy, hard rock i heavy metal, znanstvena fantastika i akcijske komedije, K1 i rukomet za gledati, stolni tenis i minigolf za igrati.
Što bi rekao Bilbo Baggins: "Kao maslac namazan na previše kruha."
Tonka Roje, dipl. ing. biologije i ekologije mora
Bok svima! Moje ime je Tonka, rođena sam u Splitu 1984. godine. Po zanimanju sam diplomirani inženjer biologije i ekologije mora. Oduvijek sam bila vezana uz more, uživam u njegovim čarima, mirisu, boji i svim tajnama koje ono skriva u svojim prostranstvima i dubinama. Tako sam se i odlučila upisati Studij mora u Splitu , pa smo more i ja produbili svoju povezanost na najbolji mogući način . Sada živim u Zagrebu i radim kao volonter na Institutu Ruđer Bošković pri Zavodu za istraživanje mora i okoliša. U slobodno vrijeme volim čitati, šetati se u prirodi i provoditi vrijeme sa dragim ljudima i prijateljima. Kroz rad na portalu želim svim čitateljima približiti tematiku vezanu prvenstveno uz more i njegovu iznimnu važnost u održavanju ravnoteže i života na Zemlji. Isto tako nastojati ću pokazati kako je od iznimne važnosti upravo naš odnos prema okolišu, jer mi smo oni koji su odgovorni se brinuti se za planet na kojem živimo. Ako moja poruka stigne barem do jednog čitatelja koji shvati važnost vlastitog utjecaja na okoliš, tada će moja misija biti ispunjena!
Behija Salkić, studentica biologije
Nakon toliko napisanih tekstova, ipak je najteže napisati par riječi o sebi.
Studentica biologije (još malo), područje interesa botanika. Osim na faxu, biljkama se bavim i u slobodno vrijeme. Vrtlarim, uzgajam sukulente i hodam po prirodi kada god stignem. Iako se moj svijet gotovo u potpunosti vrti oko biologije i biljaka, uz pisanje, imam još nekih nebioloških hobija, poput učenja stranih jezika (grčki, talijanski), eksperimentiranja u kuhinji, putovanja po svijetu te čitanja debelih knjiga. Kada ne radim ništa od navedenog, velika je vjerojatnost da ćete me pronaći negdje sa šalicom kave u rukama.
Ivan Andreas Stančik, student biologije
Rođen u Njemačkoj, živio u Slavoniji, završio osnovnu školu u Lici i srednju školu u Dalmaciji te sada trenutačno studira biologiju na zagrebačkom PMF-u. U slobodno vrijeme se bavi trčanjem, veslanjem i maštanjem.
Tena Šarčević, studentica ekologije i zaštite prirode
„Čovjek nije spleo mrežu života, on je samo struk u njoj. Što god on učinio mreži, čini samome sebi. Sve su stvari povezane.“ (poglavica Seattle, 1854). Obožavam indijanske izreke. Desetljećima uništavamo našu Zemlju. Vrijeme je da joj se odužimo. S ovakvim razmišljanjem, nije čudno da sam odabrala ekologiju kao svoj (životni) „smjer“. Točnije, poglavito me zanima ekologija i zaštita mora, kojim sam očarana odkad sam prvi puta maskom zavirila u taj čudesni svijet. Uostalom, s obzirom da je sav život proizašao iz mora, da je više od 50% kisika kojeg udišemo porijeklom iz mora te da je više ljudi bilo u svemiru nego u morskim dubinama, mislim da je vrijeme da posvetimo pažnju zaštiti-mora. Uostalom, ona čine 71% naše planete, koja se (ironično) zove-Zemlja.
Danijel Škrtić, mag. biol. exp.
Biologija me privlačila još od prvog razreda srednje škole kada mi se sviđao koncept da se bavim biljkama i životinjama, no tek sam tijekom studija otkrio što znači biti biolog i što je zapravo "znanost o životu". Ne mogu se zamisliti da se ičim drugim bavim u životu osim biologijom, kroz nastavu ili znanost. Grana koja me najviše zanima jest botanika i tek kada radim sa biljkama sam zaista sretan. Bavim se uzgojem (tropsko bilje - orhideje i bromelije, te kultivari naših endemičih vrsta), proučavanjem naših zaštićenih biljaka, a ono što me posebno oduševljava su otrovne i po život opasne biljke i njihova svojsta te njihova implementacija u čovjekovu svakodnevnicu u prošlosti što je dovelo do razvoja mnogih čudnovatih, neobičnih i nadasve bolesnih primjena, priča i legendi.
Barbara Žeželj, studentica znanosti o okolišu
Barbara Žeželj rođena 10.02.1989. nakon završene Opće gimnazije upisujem PMF- Biološki odsjek, smjer Znanosti o okolišu. Znanost me uvijek fascinirala pa sam tako na ovom studiju proširila svoje znanje o biologiji, geologiji i geografiji. U slobodno vrijeme volim pročitati dobar kriminalistički ili povijesni roman, putovati i upoznavati tuđe običaje i kulture.
Međunarodna suradnja:
Jovana Vlaškalić, dipl. farmaceut
Ubeđena sam da su biljni lekovi koje je stvorio Bog, Majka priroda, Univerzum ili kako god to nazvali, uvek bezbedniji i sigurniji za primenu od onih koje je stvorio čovek u laboratoriji. Valjda sam previše kreativna, pa sam zato napravila i sajt prirodnilek.com o raznim prirodnim sredstvima, koje ljudi koriste u cilju očuvanja zdravlja i lečenja bolesti. Čovek je deo prirode i treba toga ponovo da postane svestan, jer nije čovek stvorio ovaj svet, već je samo jedna evolutivna karika u životnom lancu. Po struci sam farmaceut, a farmaceuti su nažalost jedini zdravstveni radnici koji uče botaniku i farmakognoziju (nauku o lekovitom bilju). Pošto je i ovaj portal posvećen životnim naukama, negde smo na istim talasnim dužinama.
