| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Je li Bog kriv za naftnu mrlju?



Zadnjih dana svjedoci smo ekološke katastrofe ogromnih razmjera koja se događa u Meksičkom zaljevu. Iz dana u dan pratimo situaciju u kojoj se bezuspješno nosimo s masivnim izljevom nafte. Ne znamo kako zaustaviti curenje, a nismo posebno uspješni ni u njenom zaustavljanju prema obali. Uzrok izljeva je nepoznat, a o posljedicama bolje da ne počnemo ni razmišljati.

Među brojnim izvještajima na tu temu, posebnu pozornost privukla mi je izjava guvernera američke države Texas, Ricka Perryja, koji se pita nije li curenje nafte ipak Božji čin? Kako kaže, s vremena na vrijeme događaju se stvari koje su Božja djela i na koje mi nemamo nikakav utjecaj.
Bez obzira slažete li se s guvernerom, znanstvenici smatraju kako postoje određeni obrasci prema kojima se ljudi nose s negativnim događajima.

Jedan od radova na tu temu (“Negativity bias in attribution of external agency”) nedavno je objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Experimental psychology.
Autor Carey Morewedge za Discovery News, pojašnjava kako smo puno skloniji, primjerice, pomisliti kako se računalo urotilo protiv nas jer ne radi ili optužiti našu karmu za kišu na dan vjenčanja nego si u suprotnoj situaciji pripisati zasluge kada se sve odvija onako kako želimo.
U prošlogodišnjem istraživanju dokazao je kako su ljudi skloniji okriviti se za negativne posljedice nego se pohvaliti za one pozitivne. Istraživanje je zamišljeno kao igra u kojoj se 3 dolara trebaju podijeliti između sudionika studije i njihovih “partnera“, pri čemu je ishod mogao biti pozitivan, negativan ili neutralan. Sudionici su, prema količini dodijeljenog im novca, morali pogađati dijeli li im novac drugi čovjek ili računalo.U većini slučajeva gdje su ljudi izgubili novac, okrivili su svoju lošu sreću s ljudima.
Zašto nam je okrivljavanje prvotna reakcija?
Kako kaže znanstvenik, razloga može biti nekoliko, ali jedan od najvažnijih leži u činjenici da neočekivane događaje ne možemo predvidjeti. Takvi događaji nekad su nepovoljni pa se čini sigurnije očekivati negativne posljedice kako bi sljedeći put izbjegli povrijeđenost.


Ako se to nekome čini kao loša strategija, razmotrimo je na primjeru ove naftne katastrofe. Ako primijenimo rezultate ovog istraživanja, pokazuje se da ćemo više okrivljavati onoga tko je izazvao katastrofu nego hvaliti onoga tko sanira štetu. Apsolutno nemam ništa protiv takvog pristupa jer će se bolje zapamtiti posljedice, a onda i u budućnosti više paziti da se ovako nešto ne ponovi.

Ili da si olakšamo, možemo svi poput guvernera Perrya okriviti Boga za katastrofu, opravdati kako na to nismo imali utjecaj i pomiriti se s nesretnom “sudbinom“. To što je British Petroleum priznao krivnju jer nisu imali svu potrebnu sigurnosnu opremu je posve nebitna činjenica.
Printer Friendly Page Send this Story to a Friend


Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Poveznice

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?