| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Pegaz

objavljeno 06.12.2010. | piše: Vedrana Pištelek

Konj se više puta iskoristio kao temelj za neko fantastično stvorenje, a kada je temelj nešto tako plemenito, elegantno i lijepo, teško da je krajnji proizvod loš ili ružan. Primjer koji to potvrđuje je Pegaz, jedno od najomiljenijih i najpoznatijih mitoloških bića.

Lik Pegaza dolazi iz grčke mitologije. Ima više inačica priče o njegovom rođenju, ali sve se slažu u jednom – sin je boga mora Posejdona i Gorgone Meduze te je rođen iz njene krvi. Kada je Meduzu obezglavio junak Perzej, rođeni su Pegaz i Hrisaor (o potonjem nekom drugom prilikom).

Pegaz je imao tako snažna kopita da su izbijali izvori gdje bi udario nogom u zemlju. Oličenje je dobra, oženio se Euipom i od njih su potekli Pegazi – krilati konji bijele ili ružičaste boje koji su vukli kola nekih bogova.

Najpoznatija priča o Pegazu je vjerojatno ona s junakom Belerofontom. Prepričavanje iste može zvučati kao trač-partija, što zapravo vrijedi za većinu grčkih mitova:
- Ja sam čula da je Atena Belerofontu dala zlatnu uzdu s kojom je on onda ukrotio tog konja s krilima.
- Konj s krilima. Baš si šašava! Zove se Pegaz. I nije ona tom tipu dala nikakvu uzdu već ga je sama ukrotila i odvela Belerofontu. Valjda je htjela biti sigurna da će posao biti odrađen kako treba.
- Možda, ali ja sam čula da ga je Posejdon dao Belerofontu i nitko nikoga nije krotio.

Kako god se to dogodilo, njih su dvojica zajedno ubili čudovište Himeru (o njoj također drugom prilikom) i borili se protiv Amazonki. Nakon ovih uspjeha, Belerofont se malo umislio i na Pegazu poletio put Olimpa. Zeus ga je, naravno, kaznio (jer vrhovni grčki bog ne trpi takva sranja) i poslao obada (negdje kažu bjesnilo, a negdje obad uzrokuje bjesnilo) na Pegaza koji se uplašio i zbacio Belerofonta. Grčki junak je u jednoj inačici otšepesao u neslavan kraj, dok ga je u drugoj Zeus odmah skurio svojim munjama. Naš najdraži krilati konj je u svim pričama bolje prošao: ili je bio darovan božici Eos, ili je bio pretvoren u zviježđe, ili je završio s munjama u bisagama. Ovo zadnje možda zvuči bolno, ali nije, znači da ga je Zeus uzeo sebi (jer vrhovni grčki bog ima ukusa) i povjerio mu nošenje svojih munja.

Analiza je brza i jednostavna – konj s krilima. Bijeli konj s krilima labuda kapitalca ako želimo biti precizniji. Bijeli na svim prikazima koje sam vidjela osim u novoj inačici filma Sudar titana. Tamo je Pegaz vranac. Moram priznati, izgleda fenomenalno! Prvo mi je malo zasmetalo jer sam ga navikla gledati bijelog, ali ubrzo pomislih: Možda su htjeli napraviti nešto drugačije, dati dobro poznatom liku nešto svoje. I kada nova ideja ispadne tako dobro, čemu moroganje. A, uostalom, pojavilo se i bijelih Pegaza cijelo krdo. . . ili jato. . . hm. Kajgod, to je možda ispalo ok, ali priču su skroz fulali.

Tražih pikanterije o Pegazu na internetu i prvo što mi je Google ponudio bila je tvrtka koja se bavi plinskom opremom za ugostiteljstvo – skoro zaplakah. Nažalost, to divno biće je postalo običan logo, spomenimo samo Tristar Productions i Reader’s Digest. No, u svojoj potrazi pronađoh i pravi biser za sve ljubitelje grčke mitologije – www.theoi.com – naći ćete trista čuda i još poneko.

Potražite Pegaza na noćnom nebu i mahnite uspomeni na ljepotu ljudske mašte. Čuvajte izvore, konje i labude kapitalce.

. . . plinska oprema . . . oh, Zeusa mi . . .

Printer Friendly Page Send this Story to a Friend


Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Poveznice

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?