| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Jednorog

objavljeno 15.12.2010. | piše: Vedrana Pištelek

Prije puno, puno vremena jedna slika stvorila se u ljudskom umu. Tamo negdje iza izmaglice zaborava nalazi se gusta magla koja skriva sve ono što ne znamo – što još ne znamo. Upravo je iz te magle istrčalo još jedno dojmljivo konjoliko biće. Ovo bi bio dobar trenutak za stvaranje napetosti u iščekivanju o čemu se radi, ali sad je gotovo jer mi se gore keri naslov koji sve otkriva. Dakle skoro-pa-konjo tjedna je jednorog.

Što je najzanimljivije u vezi jednoroga? Mojoj malenkosti najzanimljivije je podrijetlo. To sigurno progovara povjesničar u meni (inače, izgleda kao Indiana Jones). Jednorog ostavlja dojam mitološkog bića, ali ne potječe ni iz jedne mitologije. Ne postoji mit o postanku jednoroga nego: bila jednom jedna riječ koja je označavala jedno govedo. Riječ je bilo lako protumačiti na drugi način i tako, uslijed krivog skretanja u prijevodu, iz goveda nasta nešto neviđeno. Naziv je nastao prije onoga što označuje. Netko se zabunio, a mi smo dobili još jednog omiljenog ljepotana. Jupi! Kad bi barem svaka greška tako završila.

No to je samo jedna mogućnost. Druga je mogućnost da su opisi nosoroga tijekom vremena počeli slikati drugačiju sliku u ljudskim glavama. Naime, pojedini opisi "jednoroga" koje nam je povijest ostavila točno odgovaraju nosorogu. Drugi, doduše, rog stavljaju na magarcu sličnu životinju pa to ostaje zagonetka. Navodno je neka antilopa viđena iz profila pa su se dva roga činila kao jedan, no to je moguće samo ako je antilopa viđena na tren ili je bila djelomično zakrivena, ali su opisi predobri da bi to bio slučaj. Kao što rekoh – zagonetka.

Nama beznadnim sanjarima ostaje još nešto - mogućnost da je jednorog stvarno postojao pa nitko nije objašnjavao njegov nastanak. To je slučaj sa starim Grcima. Mislila sam da nemaju jednoroge u svojoj mitologiji jer nisu znali za njih, odnosno, nisu ih oni izmislili već se ideja rodila u pričama nekog drugog naroda. Ali ćorak! Grci su ne samo znali za jednoroge nego su bili sigurni u njihovo postojanje.

Bilo kako bilo, danas je priča vrlo raširena i razgranata. Uvriježena je sljedeća slika: jednorozi su samotnjaci. Rogom mogu liječiti i u pravilu su pozitivci, ali ih treba tražiti, a neće se pokazati pred svima. Ukrotiti ga mogu jedino djevice jer je jednorog, između ostalog, simbol čistoće. Aha. Ima samo jedan problemčić zbog kojeg ta priča ne drži vodu. Te djevice su bile mamac. To potkrepljuju brojni prikazi iz srednjeg vijeka. Na nekima su prikazane u odjeći primjerenoj za neudane djevojke dok su na nekima u toplesu jer...pa, jer je perverzija stara koliko i čovjek. Ima još nešto u tom drugom slučaju, ali neću o tome jer je bljak. Djevice bi dakle, privukle jednoroga kojega bi onda lovci UBILI! Ali u njihovu obranu, nekima je bilo žao pa je to u redu. Dakle, bitna je nevinost u seksualnom smislu. Jer to je ono što jednorozi cijene, za razliku od dobrote, čistog srca i duše (ironija mi izlazi na uši, ne znam vidi li se).

Jednorog je jedno od bića koje svako malo protrčavaju pored onog mog drveta (iz uvoda), često se koristi kako bi obogatio neki svijet, negdje je i glavni lik (crtić Posljednji jednorog), a imao je cameo ulogu i u seriji Ally McBeal gdje egoistično stvorenje iz naslova ima tu sreću vidjeti jednoroga...DVAPUT!!!! Toliko o tome kome prilaze jednorozi.

No, vratimo se još jednom u prošlost kako bismo vidjeli koji se sve dijelovi životinja iz stvarnog svijeta koriste u prikazima jednoroga. Gore je spomenut nosorog kao moguć izvor legende, a posebno je zanimljivo čitati opise nama dobro poznate životinje u stilu ovog našeg safarija – noge slona, rep vepra i slično. No, nosorog i jednorog kakvog poznajemo baš ne sliče pa idemo dalje.

Ono govedo kod kojeg je netko krivo skrenuo je bilo slično biku, a spominje se u Bibliji. Negdje je prevedeno kao jednorog, a negdje kao bivol ili jarac, i to jarac s jednim rogom. Bik/bivol je nešto bliže uvriježenoj slici jednoroga od nosoroga, ali s jarcem smo veliki korak bliže. Pogotovo stoga što na nekim prikazima (npr. grbovima) jednorog ima rascijepljena kopita i kozju bradicu; rascijepljena kopita i rogovi inače idu skupa. Ne modno, nego kao pravilo u prirodi. Tele i kozlić su čak bili pokusni kunići. Naime, W. Franklin Dove, profesor sa sveučilišta u Maineu, uzeo je tele kojem su tek počeli izbijati rogovi i spojio ih na sredini kako bi dokazao da je moguće postojanje životinje s jednim rogom na sredini glave. Isto je učinio Timothy Zell, samo s kozlićem. Ne bi čovjek bio čovjek da ne pokuša tako nešto, a pokusne kuniće se ionako ništa ne pita.

Relativno bliske slici jednoroga su i antilope, a spominju se oriks (meni najdraža antilopa) koji ima duge ravne rogove te eland antilope koje imaju kraće i jače zavinute rogove koji nekada izgledaju kao da se spajaju na sredini, a nekada i zaista srastu pa čine jedan rog.



Rog jednoroga je bio posebno cijenjen čak i kad na stranu stavimo ona čarobna svojstva. Dio životinje za koju se priča kako je tamo negdje, a nitko zapravo nema čvrstih dokaza, bio je vrlo dragocjen imetak. Jedan se tako našao na dvoru kraljice Elizabete I. no, naravno, to nije bio jednorogov rog već narvalova kljova. Ova neobična i zanimljiva životinja ima zub koji naraste do 3 metra i spiralno se zavija u smjeru kazaljke na satu. Narvali su ugrožena vrsta, a ovaj im lijepi komad bjelokosti nimalo ne pomaže. Ljudi jednostavno ne znaju stati.

Zbog temeljitosti recimo i da na nekim prikazima jednorozi imaju rep lava što zapravo nema veze ni sa čim ovdje, ali neka se zna.

Bez obzira na sve opise i "viđenja", najpoznatija ipak ostaje slika bijelog konja s dugim, ravnim ili blago spiralno zavinutim rogom na čelu. Ima varijacija, naravno, a svatko ima slobodu stvoriti svoju sliku. Na onoj u mojoj glavi je veliki vranac s gustom grivom i lijepim široko zavinutim spiralnim rogom kao što su oni u crne azijske antilope.

Zažmirite i stvorite vlastitog jednoroga i, ako ga Ally može vidjeti DVAPUT(!!!!), i vaš će posjetiti vas, pa makar u snovima. Čuvajte narvale, stoku krupnog i sitnog zuba i pokusne kuniće. Ne prepuštajte legende zaboravu.

Printer Friendly Page Send this Story to a Friend


Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Napisao Tema
Dunja
Objavljeno: 19.12.2010 19:12  Obnovljeno: 19.12.2010 19:12
Aktivno sudjeluje
Pridružen: 17.11.2009
Iz: Zagreb
Poruke: 55
 Odgovor: Jednorog
Super kolumna, znatiželjno išćekujem nove članke! ;)
Samo naprijed Vedrana! ;)

Poveznice

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?