| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.03.2010 09:03:59

Alzheimerova bolestOtkriće spontanog preslagivanja amiloidnih vlakanaca,  poznatih u pacijenata koji boluju od Alzheimerove bolesti, moglo bi osigurati nove napretke u liječenju ove opake bolesti, tvrde znanstvenici iz SAD-a.


Amiloidi su nakupine svijenih ili pogrešno presloženih proteina koji se često razvijaju u mozgovima ljudi koji boluju od neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti. Smatra se da su to termodinamički najstabilniji oblici proteina jer su za remećenje njihove strukture potrebni veoma oštri uvjeti. No Igor Lednev i njegovi suradnici sa Sveučilišta u Albaniju otkrili su kako se jedan oblik amiloidnih vlakana može promijeniti u drugi uslijed sasvim  blagih promjena u temperaturi i slanosti otopine.

Lednev se nada kako će ovo otkriće osigurati napretke u liječenju Amiloidineurodegenerativnih bolesti jer se biološka aktivnost i toksičnost amiloidnih vlakana određuju prema njihovoj specifičnoj formi - polimorfu. "Ako uspijemo kontrolirati strukturu polimorfa, moći ćemo mu kontrolirati i toksičnost", izjavio je znanstvenik.

Otkriće je proizašlo iz Lednevove aparature nastale u kućnoj radinosti te uz pomoć metoda Ramanove spektroskopije* koja je vrlo osjetljiva na sekundarnu strukturu proteina i omogućava proučavanje želatinoznih otopina čije se čestice pod utjecajem svjetla raspršuju, a inače ih proizvode netopivi amiloidi. Lednev kaže kako je njegov tim možda i jedini u svijetu koji koristi ovu tehniku kako bi proučavao stvaranje amiloidnih vlakanaca.

Nekoliko tehnika, uključujući i Ramanovu spektroskopiju, mikroskop atomskih sila te pokuse izmjene vodika i deuterija, potom je korišteno kako bi se promotrilo djelomično otapanje i ponovno spontano preslagivanje strukture srži zrelih vlakana dok se premještaju iz slane otopine pri 37 °C u otopinu bez soli pri 25 °C. Pokusi izmjene vodika i deuterija pokazuju i da srž amiloidnih vlakanaca tijekom preslagivanja proteina nije izložena otopini, što znači da se preslagivanje događa bez narušavanja srži vlakanaca, dodaje Lednev.

 

Izvor:

Frances Galvin, Chem. Biol., 2010.,3, http://www.rsc.org - Prevedeno s dopuštenjem Royal Society of Chemistry

Amyloid fibrils are alive: spontaneous refolding from one polymorph to another
Dmitry Kurouski, William Lauro and Igor K. Lednev, Chem. Commun., 2010
DOI: 10.1039/b926758a

 

*Ramanova spektroskopija je metoda koja proučava međudjelovanje elektromagnetskog zračenja i proučavane tvari, a koristi neelastično raspršenje svjetla. Njome  se istražujuju strukture i jačina veza vrlo kompleksnih molekula, kristala i molekularnih kristala. Više o Ramanovoj spektroskopiji pročitajte ovdje.

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?