| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 16.03.2015 11:03:00

foto: flickr.comBiljke oduzimaju dah na više načina: svojom ljepotom, duljinom trajanja cvijeta ili pak svojim mirisom. Dok su neke biljke predodređene biti samo ženske, neke samo muške ili čak oboje istovremeno, cvjetovi biljki u sljedećem članku otvaraju se na samo dva dana u godini, prvi dan kao ženski, a drugi dan kao muški cvijet.


 

 

 

 

Za Biologija.com.hr piše: Nela Jantol

Biljke se koriste ovom metodom kako bi spriječile oprašivanje samih sebe i stvorile jedinke različite od sebe, a veća genetska raznolikost dugoročno omogućava i sigurniji opstanak. Biljke viktorija (Victoria amazonica), titan arum (Amorphophallus titanum) i avokado (Persea americana) primjeri su biljaka hermafrodita koje cvjetaju dva dana u godini, jedan dan ženskim, a drugi dan muškim cvjetovima.

Divovski amazonski lopoč ili viktorija potječe iz Južne Amerike gdje ju je u porječju Amazone otkrio češki botaničar Tadeaš Henke 1801. godine. Ime je dobila u čast kraljice Viktorije te je najveći i najpoznatiji tropski lopoč. Viktorijini listovi se nalaze na površini vode i mogu doseći promjer do 2,5 m te tako čak i uzdržati masu čovjeka. Glatki sloj koji se nalazi na gornjoj strani lista odbija vodu, dok je donji dio isprepleten rebrima prepunim oštrim bodljama za koje se pretpostavlja da služe za odbijanje riba ili drugih životinja koje bi se rado nahranile ovom velikom biljkom. Zrak zarobljen između rebra omogućuje biljci plutanje. Listovi vrlo brzo rastu i zadignutim krajevima poprimaju oblik tanjura, a mogu prekriti i veće površine vode.

foto: flickr.com

Slika 1. Victoria amazonica

Ono što je puno rjeđe vidljivo, ali ništa manje neobično je njen cvijet. Naime, cvjetovi viktorije otvaraju se na dva dana u godini, ali na toliko neobičan način da ta dva dana željno iščekujemo svake godine. Prvi dan cvijet je bijele boje i ženskog spola, a potpuno se otvara tek pred večer. Privlači noćne kukce svojim slatkastim mirisom koji podsjeća na ananas i toplinom koju proizvodi. Kukac ulazi u viktorijin cvijet prenoseći pelud druge biljke na njen tučak i time započinje oplodnja, a cvijet se zatvara. No viktorija još nije gotova sa zarobljenim kukcem. Razvija prašnike te mijenja spol svojega cvijeta. Kada se otvori sljedeću večer, novi muški cvijet sada je crvenkaste boje bez izraženog mirisa, a kukac je konačno pušten na slobodu te odlazi noseći sa sobom novi pelud kojim će oprašiti novi bijeli cvijet. Ostavljeni cvijet se zatim zatvara i zaranja u vodu. Lijepu viktoriju se može vidjeti i u zagrebačkom Botaničkom vrtu, u stakleniku koji je nazvan Viktorijina kuća.

Slično kao i kod viktorije, rijetka biljka titan arum cvjeta dva dana godišnje, i to jednim od najvećih cvjetova u carstvu biljaka. No za razliku od viktorije, ona prvi dan nema slatkasti miris, već podsjeća na nesnosan smrad leševa. Razlog tomu je reakcija smjese spojeva dimetil disulfida i dimetil trisulfida u toplim uvjetima, a nastali miris podsjeća na raspadanje mesa koji privlači insekte. Ova biljka se brzo razvija (oko 15 do 20 cm na dan) pa je moguće pronaći primjerke čija ukupna visina doseže i do tri metra. Za titan arum treba imati i strpljenja ukoliko se želi vidjeti u cvatu jer prvo cvjetanje može nastupiti tek nakon 7 do 10 godina, a kasnija cvjetanja nisu predvidljiva.

foto: flickr.com

Slika 2. Amorphophallus titanum 

Još jedan primjer različitog vremena cvjetanja je avokado na kojem cvjetovi mijenjaju spol. Dodatno postoje tipovi A i B koji, ovisno o varijetetima, imaju različito doba dana otvaranja i različitu duljinu trajanja života ženskog cvijeta. Prvi dan ženski cvjetovi su otvoreni tek dva do tri sata te se zatim zatvaraju da bi se otvorili idući dan. Muški i ženski cvjetovi proizvode nektar i privlače insekte (na primjer, pčele) te se različiti tipovi cvjetova mogu i međusobno oprašivati, što na kraju završava razvitkom plodova koji su ukusni i zdravi.

foto: flickr.com

Slika 3. Persea americana

Iako kratko traju, cvjetovi biljaka viktorije, titan aruma i avokada uvijek iznenade svojom pojavom i procesima koje prolaze da bi na tren zasjale te se zatim opet zatvorile do nekog idućeg puta kad ponovo kreću sa svojim preobražajem.

Izvori:

http://www.kew.org/science-conservati ... amazonica-giant-waterlily

http://www.dailymail.co.uk/sciencetec ... quick-lives-two-days.html

http://www.ia.ucsb.edu/pa/display.aspx?pkey=3074

http://ucavo.ucr.edu/Flowering/FloweringBasics.html

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?