| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 13.11.2015 17:11:00

foto: flickr.comZagrijavanje temperature na globalnoj razini uzrokuje brže napredovanje razvoja arktičkih komaraca, što znatno utječe na povećanje njihove populacije. Studija predviđa da će se populacija povećati za 50 posto ako temperatura na Arktiku poraste za 2°C. Rezultati su važni jer promjene u vremenu i intenzitetu njihova nastanka mogu utjecati na njihovu ulogu kao štetočina, oprašivača biljaka i kao hrana za ostale vrste, uključujući i ptice selice.

 


 

 

 

Istraživači kažu da se ovaj model koji povezuje klimu i populaciju arktičkih komaraca može generalizirati na bilo koji ekosustav u kojemu opstanak ovisi o osjetljivosti na promjene temperature.

Klimatske promjene utječu na podizanje temperature na globalnoj razini, što uvelike utječe na fiziologiju kukaca te njihovu stopu rasta i preživljavanja. Niska biološka raznolikost arktičkog ekosustava pruža jednostavan model koji prezentira interakciju plijen-predator, a vrlo je pogodna za ovu studiju. Arktički komarci se razvijaju u plitkim barama nastalim topljenjem snijega u vrijeme proljeća u tundri, gdje su njihovi glavni predatori vodeni kukci.

Terenskim (zapadni Grenland) i laboratorijskim istraživanjem mjerio se utjecaj povećanja temperature na razvoj jedinki i stopu smrtnosti od grabežljivaca kod nezrelih komaraca. Znanstvenici sa Sveučilišta Dartmouth na čelu s voditeljicom studije Lauren Culler, razvili su model za procjenu utjecaja temperature na opstanak komaraca, od nezrelog stadija do odraslih jedinki. U modelu je korišten niz temperatura kako bi se mogli odrediti budući scenariji utjecaja klimatskih promjena na Arktik.

Rezultati su pokazali da temperaturno toplije razdoblje, proljeće, uzrokuje izlazak komaraca iz jajašaca dva tjedna ranije no što je uobičajeno i skraćivanje vremena njihovog razvoja za oko 10 posto (podaci vrijede za porast temperature od 1 °C). Povećanje temperature povećava broj komaraca pojedenih od strane vodenih kukaca, ali brži razvoj komaraca uzrokuje da su kraće vrijeme u juvenilnom stadiju kada su najviše izloženi napadu predatora, što u konačnici povećava šanse za preživljavanje do odrasle dobi. Sa scenarijem gdje se temperatura poveća za 2 °C, model predviđa povećanje vjerojatnosti preživljavanja za 53 posto.

Reproduktivni uspjeh arktičkih komaraca ovisi o ženkama i njihovom uspješnom pronalaženju obroka, odnosno krvi. Očekivano je da će se uspješnost pronalaska hrane povećati sa zagrijavanjem temperature jer će upravo taj proces utjecati na sinkronizaciju životnog ciklusa komaraca i vrijeme teljenja sobova. S druge strane, povećana brojnost komaraca neće imati negativne posljedice za zdravlje i reprodukciju sobova koji su važan resurs za opstanak lokalnih zajednica.

Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?