| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 24.11.2015 13:11:00

foto: flickr.comTopljenje snijega na planinskim lancima pomaže pri napajanju farmi, opskrbljivanju gradova vodom te raznih ekosustava diljem svijeta, ali uskoro bi ovaj izvor vode mogao biti kritično ugrožen. U novoj studiji znanstvenici su utvrdili da oko 2 milijarde ljudi na sjevernoj hemisferi velikom dijelom ovisi o takvom izvoru vode, zbog čega bi padom tih zaliha vode način života ljudi mogao biti pod određenim rizikom.

 


 

 

Naime, snijeg je važan izvor vode oko velikih planinskih lanaca. Tijekom proljeća i ljeta snijeg se otapa te opskrbljuje nizine oko planinskih lanaca. No, globalno zatopljenje djeluje nepovoljno na ovu prirodnu ravnotežu.

Nova studija nudi procjenu zaliha vode koju dobivamo iz procesa topljenja snijega u trenutačnim i projiciranim klimatskim uvjetima. Tako je vidljivo da u mnogim područjima više nemamo zimske padaline u obliku snijega, već kiše koja dodatno utječe na otapanje snijega.

„Ipak, posljedice prekomjernog topljenja snijega nisu iste za sva mjesta. To ovisi o potrebama stanovništva koje živi u tim područjima. U svezi s tim, stručnjaci koji upravljaju opskrbom vode morat će se pripremiti za buduće situacije u kojima neće moći računati na ovakav izvor vode", kaže Justin Mankin, glavni autor studije sa Sveučilišta Columbia.

Kako temperatura na našem planetu raste, tako znanstvenici uočavaju opadanje akumulacija snijega u mnogim područjima, što je trend za koji se očekuje da će se nastaviti i ubuduće. Tako je utvrđeno da je akumulacija snijega u Kaliforniji dosegla najnižu točku u posljednjih 500 godina. Također, akumulacije snijega nestaju duž planinskog lanca Rocky Mountains od Colorada do Sjeverne Montane, ali i na Himalaji te drugim planinama.

Mankin i suradnici izračunali su moguće buduće učinke na temelju analize koliko ljudi konzumira vodu dobivenu topljenjem snijega. Proučavali su 421 slijev tako dobivene vode diljem sjeverne hemisfere, kombinirajući razne modele s klimatskim uvjetima sa sadašnjim obrascima korištenja vode i brojem ljudi na tim područjima. Iz tih podataka izračunali su da 97 sljevova trenutno opskrbljuje oko 2 milijarde ljudi koji su ovisni o tako dobivenoj vodi.

U daljnjoj analizi istraživači su se usredotočili na 32 slijeva, s najvećom populacijom ljudi (oko 1,45 milijardi ljudi), koji su uz to i najosjetljiviji na klimatske promjene. Među njima su sljevovi s područja sjeverne i središnje Kalifornije, zatim područja rijeka Colorado i Rio Grande (koje vodom snabdijevaju područje zapadne Amerike i sjevernog Meksika) te sljevovi s područja Maroka, Portugala, Španjolske, južne Francuske, istočne Italije, južnog Balkana i sjeverne Turske.

foto: flickr.com

Istraživanje ukazuje na to da globalno zatopljenje već utječe na smanjenu količinu oborina i povećano isparavanje u većem dijelu istočnog Mediterana i Srednjeg istoka, gdje su u periodu od 2006. do 2010. godine zabilježene rekordne suše.

Studija se usredotočuje samo na zalihe vode važne za ljude, ali nedostatak vode može imati puno šire ekološke posljedice. Na području zapadne Amerike, poljoprivrednici strahuju od ranijih pojava šumskih požara tijekom godine zbog nedostatka vlaženja zemlje uzrokovane nedovoljnom količinom vode, što može uzrokovati nedostatak hrane za ptice gnjezdarice tijekom kasnog ljeta. Također, pastrva ovisi o stalnom protoku hladne vode tijekom ljeta, što pokazuje da bi moguće posljedice za neke vrste mogle biti i suočavanje s izumiranjem.

Ipak, ovakva situacija nije ravnomjerno raspoređena diljem sjeverne hemisfere. Naime, količina oborina može ispuniti ljudske potrebe za vodom na većem području Sjeverne Amerike, sjeverne Europe, Rusije, Kine i jugoistočne Azije.

Yoshihide Wada, istraživač s nizozemskog Sveučilišta Utrecht koji proučava globalne vodene resurse, navodi da ova studija pruža uvjerljiv argument da će klimatske promjene proizvesti još jedan stresor na živi svijet u mnogim regijama diljem svijeta, osobito tamo gdje nestašica vode već predstavlja problem. Također, Wada dodaje da posljedice mogu biti i veće jer se u studiji nije uzeo faktor povećanja populacije ljudi.

Moguća rješenja bi mogla biti širenje akumulacija vode nastale topljenjem snijega ili još veće crpljenje podzemnih voda. Ipak, Wada kaže da su takvi rezervoari skupa investicija koju si mnoga područja ne bi bila u mogućnosti priuštiti, dok kod podzemnih voda postoji određena granica koliko takve vode ima (u nekim dijelovima Kalifornije, poljoprivrednici crpe toliko podzemne vode da je vidljivo kako površina zemlje tone - trend koji se vjerojatno ne može održati više od nekoliko desetljeća). Navodi kako su moguća rješenja učinkovitije metode za navodnjavanje, recikliranje vode i prijelaz na usjeve koji zahtjevaju manji intezitet korištenja vode.

Studija je objavljena u časopisu Environmental Research Letters.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?